photo

Transseksualnost


Transseksualne osobe karakterizira dubok i trajan osjećaj nesklada između anatomije (spolno određenog tijela) i poimanja sebe kao muškarca ili žene. Etiologija transseksualnosti je još uvijek nerazjašnjena, iako postoje naznake kako se radi o biološki uvjetovanom poremećaju čemu u prilog govore dvije činjenice:

• Poremećaj je prisutan u svim kulturama i društvima s gotovo istom prevalencijom kao i omjerom muških i ženskih transseksualnih osoba. Epidemiološki podaci govore kako se spolna disforija javlja kod najmanje jednog od 30 000 muškaraca i kod jedne od 150 000 žena.

• Većina transseksualnih osoba pokazuje značajke spolne disforije u ranom djetinjstvu. Simptomi poremećaja se mogu uočiti već u petoj godini života iako treba imati na umu da velik broj djece s tim simptomima odraste u netransseksualne osobe, što govori o odgojnim i maturacijskim utjecajima.

Usprkos sve brojnijim dokazima o biološkoj podlozi transseksualnosti, sociokulturalni utjecaji imaju važnu ulogu u manifestaciji poremećaja, spremnosti obraćanja po stručnu pomoć, vrsti pomoći koja će biti pružena i konačnom ishodu.

U Hrvatskoj se na transseksualnost još uvijek gleda kao na isključivo psihijatrijski poremećaj, što doprinosi stigmatizaciji. Dosadašnja praksa u nas je da su dijagnoze i upute koje su osobe s ovim poremećajem dobile više ovisile o stavovima i predrasudama liječnika i ostalih stručnjaka, nego što su bile osnovane na znanju o poremećaju. Većina transseksualnih osoba je stoga u izolaciji, skrivaju svoje poteškoće, „čekaju da problemi sami od sebe nestanu“. Rijetki se obraćaju za pomoć i tada najčešće stručnjacima za mentalno zdravlje. Ako se odluče za endokrinološki i/ili kirurški tretman tada to čine u susjednim zemljama.

Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić je prepoznata od strane transseksualnih osoba, ali i javnosti kao eminentni stručnjak u ovom području. U 2008. godini je objavila dva znanstvena članka o transseksualnosti (Jokić-Begić N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj, Socijalna psihijatrija, 36 (3).; Jokić-Begić N., Babić Čikaš A., Jurin T., Lučev E., Markanović D., Ručević S. (2008). Transseksualnost: život u krivom tijelu? Liječnički vjesnik, 130.), u televizijskim emisijama, kao i pisanim medijima, je govorila o transseksualnosti.


Centar za kliničku psihologiju 2009.